Višvaguruđi Mahešvarananda - JOGA: NAUKA O TIJELU, UMU, SVIJESTI I DUŠI

JOGA je nauka — nauka o tijelu, umu, svijesti i duši. Joga je nauka mudrosti i znanja koju su veliki jogiji i rišiji drevnih vremena predali čovječanstvu. Mada je njeno geografsko porijeklo u Indiji, ona je univerzalno, svevrijedno, vječno znanje.

Riječ 'joga' dolazi iz sanskrita i znači povezati, sjediniti. Vježbe joge imaju cjelovit učinak jer uravnotežavaju tijelo, um, svijest i dušu. Na taj način joga pomaže u savladavanju svakodnevnih zadataka, teškoća i briga, postizanju višeg stepena razumijevanja sebe, smisla života i vlastitog odnosa prema Bogu.

Cilj joge je spoznati samog sebe i spoznati skrivene snage u dubinama svoje svijesti. Mnoge različite sposobnosti nalaze se u raznim slojevima našeg bića. U vašoj svijesti, u njenom podsvjesnom i nesvjesnom dijelu, ima mnogo blaga, a vi toga nijeste svjesni. A da biste iskopali to skriveno blago iz najdubljih slojeva svoje svijesti, morate biti sposobni da zaronito duboko unutar sebe. Ali, ne možete da zaronite zbog toga što ste previše okrenuti i obuzeti spoljnim aktivnostima. Stoga bi trebalo da nastojite da motrite na svoja čula, da biste mogli da ih kontrolišete, da ih umirite kad hoćete da meditirate. Prema tome, Pratjahara, uvlačenje čula, je prvo što treba da uradite prije no što počnete da meditirate.

Joga nam može nešto ponuditi u svim životnim situacijama. Daje nam fizički i mentalni sklad, stabilno zdravlje, razvoj koncentracije, sprječava i liječi bolesti te nas vodi na mentalnom i duhovnom putu do prepoznavanja istine i spoznaje Boga.

Joga nije religija, ona je izvorište duhovnosti i mudrosti, korijen svih religija. Prelazeći vjerske granice, ona nam pokazuje put ka jedinstvu. Kao najrazvijenije biće na Zemlji, čovjek je sposoban spoznati svoju pravu prirodu i svoje unutrašnje Jastvo — Boga.

Ljudi sve više postaju svjesni da je joga praktičan metod za postizanje zdravlja i unutrašnje sreće. Joga asane ili položaji su sistem tjelesnih vježbi koji stiče sve veću popularnost, ne samo među učenicima jogija i rišija, nego i među onima koji žele zdravo tijelo, otpornost prema bolestima i izdržljivost.

Ove vježbe, medutim, nijesu puka gimnastika ili pogodan fizički trening. Velika je razlika između joga—asana, čiji je konačni cilj duhovni razvoj, i gimnastike, čiji je cilj razvoj muskulature. Joga-položaji su psihofizičke vježbe. Njihova svrha je da pripreme tijelo za dostizanje potpunog zdravlja i mira, a čovjeka osposobe da pronikne u svoje skrivene dubine i tako spozna harmoniju, slobodu i sreću.

Uobičajene gimnastičke vježbe razvijaju površinsku muskulaturu tijela, za razliku od joga-vježbi koje jačaju cjelokupnu muskulaturu i nervni sistem, utiču na one nevidljive tjelesne funkcije duboko ispod površine tijela i pobuđuju unutrašnji duh, koji povratno uspostavlja blagostanje cijelog tijela. Najviši stepen zdravlja postiže se povećanjem elastičnosti tijela, naročito kičmenog stuba, koji je veoma ugrožen starenjem. Joga-asane pomažu da se kičma održi gipkom i snažnom i otklanjaju uzroke ukočenosti. One su idealan metod za održavanje zdravog srca, pluća, mozga i nervnog sistema i za stabilizaciju praničnih vibracija u sistemu kružnih tokova u tijelu. Asane pospješuju fizičke procese različitih organa i sklopova jačanjem nervno-mišićnih spletova i nervnog sistema, na koji ne možemo voljno uticati. One, takode, potpomažu harmoniju, funkcionisanje važnih žlijezda, kao što su: nadbubrežna, hipofiza i epifiza.

Ako želimo da vježbanjem asana i pranajama postignemo određeni rezultat, onda je važno da vodimo zdrav i razuman život. Preporučuje se uzdržavanje od svih alkoholnih i stimulativnih pića, kao i od duvana i drugih droga. Ipak, tijelo ne treba da bude glavna briga, nego ga treba posmatrati kao sjedište Duha, bez kojeg ono ne bi moglo opstati.

Da bi se joga-vježbama postigla najveća moguća korist, neophodno je raditi ih ispravno i sistematski. U početku se mogu pojaviti izvjesne teškoće, ali kad tijelo jednom navikne na koristi vježbanja, samo će početi da ga želi, kao što želi šetnju na svježem vazduhu ili toplo kupanje.

Najbolje mjesto za vježbanje je svijetla i dobro provjetrena prostorija sa dovoljno prostora za nesputane pokrete. Najudobnije je vježbati na tankoj asuri ili deki. Vježbe su najefikasnije kad se rade ujutru ili uveče prije jela; ako to nije izvodljivo, onda ih treba raditi bilo kad u toku dana, ali ne neposredno poslije jela. Pored ovih, nema drugih opštih pravila. Neke asane se najefikasnlje rade ujutru, a neke uveče. Kada osoba koja se teško budi jednom osjeti koristi vježbi disanja, neće ih propuštiti nijednog jutra. Tako je i sa vježbama protiv niskog pritiska, protiv bolova u leđima itd.

Joga čini čovjeka sigurnim u sebe, zdravim, srećnim i opuštenim. On postaje pažljiv i skroman i na svijet gleda pozitivno, sa ljubavlju u srcu. I, konačno, joga omogućava spoznaju Jastva, Samorealizaciju.

Sistem “Joga u svakodnevnom životu” — put je drevne nauke o jogi, koja uči savršenstvu i cjelovitosti kroz spoznaju unutrašnjeg funkcionisanja. Joga je put koji vodi u izvorni dom. Ona je nauka tijela, uma i duše, koju treba učiti od savršenog Učitelja, onog koji je sve ove istine ostvario u praksi. Takav Učitelj sposoban je da vodi aspiranta željnog da spozna razliku između stvarnog i nestvarnog i konačnu istinu o jedinstvu pojedinca i Kosmosa.

"Sistem Joga u svakodnevnom životu"